Knjiga proroka Nahuma – znanstveni komentar teksta

Knjiga proroka Nahuma – znanstveni komentar teksta
Андрей Тихомиров

Nahum – zidovski prorok; proreceno u vrijeme kada su Babilonci zauzeli glavni grad Asirije, Ninivu (612. pr. Kr.). U Knjizi proroka Nahuma suoceni smo ne samo s propovijedima usmjerenim protiv stranih naroda, nego i s prorocanstvom o sudu Bozjem i nad Izraelom. Tradicionalno tumacenje knjige povezano je s navje?tajem pravde Jahve, koji ce kazniti sve grijehe, od kojih je glavni odlazak iz vjere Jahve. Takvo tumacenje, naravno, ide na ruku "zainteresiranim osobama" – svecenicima judaizma.

Андрей Тихомиров

Knjiga proroka Nahuma – znanstveni komentar teksta

Strucni komentari su dati u zagradama iza svakog stiha.

Poglavlje 1

1 Prorocanstvo o Ninivi; knjiga videnja Nahuma Elkosejanina. (Nahumovo rodno mjesto bio je mali zidovski grad Elkosh, Nahum je prorokovao u isto vrijeme kad i Sefanija).

2 Gospodin je Bog ljubomoran i osvetnik; Gospodin je osvetnik i stra?an u gnjevu: Gospodin se osvecuje svojim neprijateljima i nece po?tedjeti svoje protivnike. (Zilot i osvetnik je tocan opis osvetoljubivih svecenika judaizma, koji su se na sve moguce nacine osvetili svim svojim neprijateljima).

3 Gospodin je dugotrpljiv i velike moci, i ne ostavlja bez kazne; u vihoru i u buri je povorka Gospodnja, oblak je prah s njegovih nogu. (Sve vrste prirodnih pojava stari su ljudi pripisivali Bogu, koji navodno sve to stvara).

4 On zaprijeti moru, i ono presu?i, i sve rijeke presu?e; Ba?an i Karmel venu, a boja blijedi u Libanonu. (Sve se, kazu, na svijetu radi samo po bozjoj naredbi).

5 Planine dr?cu pred njim, i brda se tope, i zemlja se trese pred njim, i svijet i svi koji zive u njemu. (Sve se, kazu, na svijetu radi samo po bozjoj naredbi).

6 Tko moze izdrzati pred njegovim gnjevom? I tko moze podnijeti vatru Njegovog gnjeva? Njegov se gnjev razlijeva kao oganj; stijene se ru?e pred Njim. (Sve se, kazu, na svijetu radi samo po bozjoj naredbi).

7 Dobar je Gospodin, utoci?te u dan nevolje, i poznaje one koji se uzdaju u njega. (Koncept "Svemoguceg" bizarno je mije?ao znacajke drevnog boga nomada, boga oluje i pustinje, sa slikom boga cijelog svijeta).

8 Ali silnom poplavom uni?tit ce [Ninivu] do temelja, i tama ce obuhvatiti njegove neprijatelje. (Jahve, odnosno svecenici judaizma, usmjerili su svoj gnjev protiv Ninive, glavnog grada Asirije).

9 ?to mislite protiv Gospodina? On ce izvr?iti istrebljenje, i katastrofa se vi?e nece ponoviti, (Niniva (prebivali?te ili grad Nine), povijest Ninive seze u 5. tisucljece prije Krista; u biblijsko doba to je bio glavni grad Asirskog kraljevstva ( VIII-VII stoljeca prije Krista Niniva se nalazila na obalama rijeke Tigris (danas brda Kuyundzhik i Tel-Nebi-Yunus, Irak) 612. godine prije Krista zauzele su je trupe Babilonaca i Medijaca).

10 Jer oni koji su isprepleteni kao trnje i pijani kao pijanice, bit ce prozdreni kao suha strnjika. (Analogija s biljkama, slamom i pijanicama).

11 Iz vas je iza?ao onaj koji je smi?ljao zlo protiv Gospodina, koji je osnovao zlo vijece. (Krivnja Ninive je u tome ?to je iz nje "iza?ao onaj koji je kovao zlo protiv Jahve").

12 Ovako govori Gospodin: Iako su sigurni i brojni, ipak ce biti sasjeceni i nestati; ali iako sam te opterecivao, vi?e te necu opterecivati. (zidovski svecenici prijete preko proroka).

13 A sada cu slomiti njegov jaram koji je na vama i raskinut cu okove va?e. (zidovski svecenici prijete preko proroka).

14 A u vezi s tobom, [Asuru], Gospodin je odredio: nece vi?e biti potomstva s tvojim imenom; iz kuce tvoga boga uni?tit cu idole i kumire; U njemu cu ti pripremiti grob, jer ce? biti prezren. (Asirija, Assur (Ashur) – u asirskim klinopisima rijec "Assur" je oznaka grada, i zemlje, i boga Assur. U pocetku je drzava Assur, s glavnim gradom Ashurom, bila smje?tena u gornjem dosezanja rijeke Tigris, uz istocnu obalu (2000. -1450. pr. Kr. – staroasirsko razdoblje). Pretpostavlja se da su isprva asirski gradovi A?ur i Niniva (koja je kasnije postala novi glavni grad) bili babilonske kolonije. Drzava Assur dostigao je svoj najveci procvat 800.-700. pr. Kr., pretvoriv?i se u ogromno carstvo – najvecu silu svog vremena (novoasirska era, era aktivnih ratova). U Bibliji se naziv Asirija (Asirija) odnosi na razlicite podrucja Asura: u Jer 2,18 i 2 Kraljevima 23,29 razumije se Babilon (babilonski), u Ezra 6,22 – Perzija (perzijski) Proroci u Bibliji govore o oholosti Asirije i pusto?enju koje ce na kraju zadesiti Asiriju (Iz 10,8-12; Eze 31,3; Sef 2,13-15; Zah 10:jedanaest).)